-
1 be sewed up
• biti gotov; biti pijan -
2 double see
• biti pijan; napit -
3 transport
1. [træns'po:t] verb(to carry (goods, passengers etc) from one place to another: The goods were transported by air; A bus transported us from the airport to the city.) prepeljati2. noun(the process of transporting or being transported: road transport; My husband is using my car, so I have no (means of) transport.) prevoz- transportation
- transporter* * *I [traenspɔ:t]nounprevoz, prevažanje, transport; prenašanje; odpošiljatev, špedicija; prevozno sredstvo, transportna ladja (za prevoz vojakov); obsolete deportiranec; figuratively močno razburjenje, izbruh veselja, očaranje, zamaknjenost, prevzetje, zanosin a transport of rage — v navalu jeze, v besni jezito go into transports of joy — biti ves iz sebe, biti pijan od veseljaII [trænspɔ:t]transitive verbprevažati; prenesti, prenašati, transportirati, voziti, odposlati; odnesti; odvesti, deportirati; figuratively prevzeti, razburiti; obsolete spraviti na oni svet -
4 worse
((of things or people) to become better or worse: His fortunes have taken a turn for the better; Her health has taken a turn for the worse.) obrniti se na boljše/na slabše* * *I [wə:s]1.nounslabši, hujši; bolj bolan, slabšega zdravja; commerce slabši, nižji(not) to be the worse for — (ne) biti na slabšem (na škodi, trpeti) zaradithe worse for wear — obrabljen, ponošen;2.adverbslabše, hujšehe has lost his job and is worse off than ever — izgubil je službo in je na slabšem kot kdajkoli prejnone the worse — nič slabše (hujše), nič manjII [wə:s]nounslabše stanje, nekaj slabšega, nekaj hujšegato put to worse — potolči, premagatifor better, for worse, for better or (for) worse — v škodo ali korist, dobro ali slabo; kakor se (pač) vzame -
5 sun
s sunce, sunčeva toplina, sunčeva svjetlost, sunčev sjaj; [poet] dan, godina; [astr] zvijezda sa satelitima; [fig] sjaj, sreća, blagostanje; (ili # burner) jak svijećnjak / the midnight # = ponoćno sunce polarnih krajeva; empire on which the # never sets = carstvo koje se širi po cijelom svijtu, gdje sunce nikad ne zalazi; let not the # go down upon your wrath = neka tvoja srdžba traje samo jedan dan; nothing new under the # = ništa novo pod suncem; mock # = pasunce, jasno svjetlo koje se kadšto vidi uza sunce; to see the # = biti živ ; to rise with the # = ustajati u zoru; make hay while the # shines = željezo dok je vruće; to hold a candle to the # = raditi što suvišno; [mar] to take (shoot) the # = odrediti položaj suncu; with the # = u svitanje; slijedeći put sunca; u smjeru kazaljke na satu; against the # = u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu; in the # = na suncu; [fig] a place in the # = mjesto pod suncem; to take the # = sunčati se; [fam] to have the # in one's eyes = biti pijan; his # is set = prošli su dani njegove slave; odbrojeni su mu dani* * *
sunce
sunÄati se -
6 bender
[béndə]nounslang nekaj velikega; krokanje, pijančevanje; šestpenijski novec -
7 jag
s [dial] krpa, krpica, dronjak; [US] malen teret, tovar, breme; [fig] stano- vita količina, dio, udio; [US sl] pijanka / [US sl] to have a # on = biti pijan s zarez, urez, zubac pile, škrba; zub pećine, zupčast vrh; čistač za pušku; [Scot] ubod nožem* * *
oÅ¡tra izboÄina
vršak
zarez -
8 sheet
[ʃi:t]1) (a broad piece of cloth eg for a bed: She put clean sheets on all the beds.) rjuha2) (a large, thin, usually flat, piece: a sheet of paper/glass.) list, plošča•* * *I [ši:t]1.nounrjuha; ponjava, plahta; plošča (stekla, jekla itd.); ravna, gladka površina (vode, ledu); pljusk, ploha; pola ali list papirja; letak, časopis; printing tiskana pola, krtačni odtisi, korektura; technical tanka plošča; plural nesešiti, posamezni listiin sheets — ne še vezan, nesešit, še v polah, posameznih listih (o knjigi)between the sheets colloquially v postelji, v posteljoa blank sheet figuratively nepopisan list (papirja)sheet music — note, ki so tiskane na nevezanih polahsheet of water — vodna površina, ribnik, jezero, velika mlakathe book is in sheets — knjiga je še v polah, še ni vezanato go (to turn in) between the sheets — zlesti v posteljo, iti spatto stand in a white sheet figuratively pokoriti se, delati pokoro, kesati se, preklicatito be three sheets in the wind colloquially biti pošteno nadelan, pijan;2.transitive verbpokriti s ponjavo (plahto), z rjuho; zaviti (v mrtvaški prt), zamotati; obložiti z oblogami, s (pločevinastimi) ploščami; dati ploščato oblikosheeted rain — (v pljuskih) lijoč dež;3.adjectivezvaljan v pločevinosheet zinc — cinkova pločevina; tiskan na nesešite, posamezne pole (liste)II [ši:t]1.nounnauticalvrv, ki je pritrjena na spodnji zunanji ogel jadrato be (to have) a sheet in the wind slang biti opit, okajento be (to have) three sheets in the wind — biti pošteno nadelan, pijan;2.transitive verb -
9 wear
[weə] 1. past tense - wore; verb1) (to be dressed in or carry on (a part of) the body: She wore a white dress; Does she usually wear spectacles?) nositi2) (to arrange (one's hair) in a particular way: She wears her hair in a pony-tail.) nositi3) (to have or show (a particular expression): She wore an angry expression.) imeti4) (to (cause to) become thinner etc because of use, rubbing etc: This carpet has worn in several places; This sweater is wearing thin at the elbows.) oguliti5) (to make (a bare patch, a hole etc) by rubbing, use etc: I've worn a hole in the elbow of my jacket.) narediti6) (to stand up to use: This material doesn't wear very well.) biti trpežen2. noun1) (use as clothes etc: I use this suit for everyday wear; Those shoes won't stand much wear.) nošenje2) (articles for use as clothes: casual wear; sportswear; leisure wear.) oblačila3) ((sometimes wear and tear) damage due to use: The hall carpet is showing signs of wear.) obraba4) (ability to withstand use: There's plenty of wear left in it yet.) trpežnost•- wearable- wearer
- wearing
- worn
- wear away
- wear off
- wear out
- worn out* * *I [wʌ/ə]nounnošenje, oblačenje, način oblačenja; noša, obleka; moda; obraba, trganje, guljenje (obleke); trajnost, trpežnostfor hard wear — (obleka) za delo, za štrapacwear and tear — naravna obraba; economy odpis za zmanjšanje vrednostiin general wear — v modi, modernthe worse for wear — obrabljen, ponošen, ki se ne da več obleči; colloquially vinjen, pijanof never-ending wear — neobrabljiv, neuničljivthe coat I have in wear — plašč, ki ga navadno nosimII [wʌ/ə]1.transitive verbnositi (na sebi), imeti na sebi; figuratively nositi neko čast; ponositi, oguliti; utruditi, izčrpati; figuratively glodati;2.intransitive verbnositi se, držati se, biti trajen (trpežen), vzdržati; obrabiti se, oguliti se, trošiti se; vleči se, počasi iti mimo, bližati se koncu, miniti; figuratively postatiworn cloths — obrabljena, ponošena, oguljena oblekaa worn joke — stara, obrabljena šalato wear black — nositi črno obleko, biti črno oblečento wear the breeches (trousers, pants) colloquially nositi hlače, biti gospodar (o ženi v zakonu)to wear the crown — nositi krono, figuratively biti kralj; religion postati mučenikto wear the gown figuratively biti pravnikto wear one's heart on the sleeve figuratively reči vse, kar nam je na srcu, biti preveč iskrento wear s.o. in one's heart — biti komu vdan, nositi koga v svojem srcuto wear horns figuratively biti rogonosec (varan soprog)to wear a pair of shoes comfortable — iznositi, uhoditi (svoje) čevljeto wear well — dobro se nositi; biti mladega videza; vzdržati, prenesti kritikohe wears well — ne bi mu prisodili njegove starosti, videti je mlajšishe wears her years well — dobro nosi svoja leta, videti je mlajša (kot je v resnici)to wear the petticoat colloquially biti copatar, biti pod copatoto wear thin — postati oguljen; figuratively postati slab (medel, mlahav); zbledeti, izgubiti se, izginitito wear white — oblačiti se v belo, biti belo oblečenhe is worn by care — skrb ga gloda, grizethe day wears to an end — dan se bliža kraju, polagoma minevaIII [wʌ/ə]nounobračanje proti vetruIV [wʌ/ə]transitive verbobračati proti vetru (ladjo); intransitive verb obračati se proti vetruV [wíə]nounsee weir jez; vrša (za ribolov) -
10 in
(in(to) usually small pieces: The broken mirror lay in bits on the floor; He loves taking his car to bits.) v koscih; na dele* * *I [in]preposition1.v, na (na vprašanje kje?)in the territory — na ozemlju;2.figurativelyv, pri, nablind in one eye — na eno oko slep;3.v (v posameznih primerih namesto into na vprašanje kam?)put it in your pocket — daj to v žep;4.(stanje, način, okoliščina)in cash — v gotovini; pri denarju (biti)in despair — obupano, v obupuin good health — pri dobrem zdravju, zelo zdravin writing — pismeno;5.v, pri, na (udeležba)to be in it — biti udeležen, udeležiti sethere is nothing in it — ničesar (resničnega, dobrega) ni v tem, ne splača se, je čisto enostavno; je še neodločeno (dirka);6.(dejavnost, opravilo) pri, vin an accident — pri nesreči, v nesrečiin search of — pri iskanju česa;7.(moč, sposobnost)he has (not) got it in him — to je (ni) pravi mož za to;8.(časovno)in the day, in daytime — podneviin two hours — v dveh urah, čez dve uriin the reign of — za vlade, za časa vladanjain my sleep — v spanju, ko sem spalin time — pravočasno, sčasoma, kdajin (the year) 1940 — leta 1940;9.(namen, smoter)in my defence — v mojo obrambo;10.(vzrok, nagib)in remembrance — v spomin;11.(razmerje, odnos, zveza)in that — ker, kolikorwell in body, but ill in mind — telesno zdrav, a duševno bolanthe latest thing in s.th. — najnovejše na nekem področjuten feet in width — 10 čevljev širok (po širini);12.poin all probability — po vsej verjetnosti;13.(sredstvo, material)dressed in white — oblečen v belo;14.(število, znesek)five in the hundred — pet od sto, ɜ%in twos — po dva, paromaII [in]adverbnotri, noter, vto be in — biti doma, biti v hiši; politics biti na vladi (stranka); biti v modi; sport biti na vrsti za udarec; sezona za kaj ( oysters are in)to be in for a thing — pričakovati kaj, nameravati kaj, nadejati se česato be in for it — iztakniti jo, biti v kaši, ne imeti drugega izhodain for a penny, in for a pound — kdor reče a, mora reči tudi bin and in — vedno isto, vedno znovaAmerican to be all in — biti čisto izčrpanin with it! — prinesi, odnesi to noterto be in on s.th. — sodelovati pri čem, biti poučen o čemto let s.o. in on s.th. — pritegniti koga k čemu, poučiti koga o čemIII [in]adjectivepolitics in party — vladajoča strankasport in side — stran, ki je na vrsti za udarecIV [in]noun(večinoma plural) vladajoča strankathe ins and outs — vlada in opozicija; ovinki (ceste, poti); podrobnosti (problema)V [in]transitive verbspraviti (žetev) pod streho -
11 blind
adj 1. slijep, zaslijepljen 2. nerazuman, nepromišljen, nesvjestan 3. sakriven, nevidljiv, tajan; taman 4. jednoličan, tup, bez izlaska, zazidan 5. [sl] pijan; [bot] bez cvata / as # as a bat = slijep kao šišmiš, potpuno slijep; # window = slijepi prozor, zazidan prozor; [sl] # to the world = mrtav pijan; he turn a # eye to it = pravi se kao da to ne vidi; # alley = ulica bez izlaska, slijepa ulica, ćorsokak;[fig] bezizlazan pložaj, škripac; to be # to = biti nesposoban da vidi, biti slijep za što; [fig] # side = nezaštićena strana, slaba strana; # shell = slijepi metak, ćorak; # man's holiday = sumrak; [sl] # tiger = ilegalna točionica žestokih pića; # letter = pogrešno adresirano pismo; [com] # check = provjera naslijepo, preispitivanje robe bez uvida u tovarni list; # corner = nepregledni ugao, mrtvi kut; # date = nepregledni ugao, mrtvi kut; # date rendes = na slijepo (s nepoznatom osobom); nepoznati momak ili djevojka s kojom je ugovoren rendes; # spot = slijepa mrlja* * *
na slijepo
prijevara
slijep
slijepih
zastor
zavjesa -
12 rest
I 1. [rest] noun1) (a (usually short) period of not working etc after, or between periods of, effort; (a period of) freedom from worries etc: Digging the garden is hard work - let's stop for a rest; Let's have/take a rest; I need a rest from all these problems - I'm going to take a week's holiday.) počitek2) (sleep: He needs a good night's rest.) spanje3) (something which holds or supports: a book-rest; a headrest on a car seat.) opora, naslon4) (a state of not moving: The machine is at rest.) mirovanje2. verb1) (to (allow to) stop working etc in order to get new strength or energy: We've been walking for four hours - let's stop and rest; Stop reading for a minute and rest your eyes; Let's rest our legs.) odpočiti se2) (to sleep; to lie or sit quietly in order to get new strength or energy, or because one is tired: Mother is resting at the moment.) počivati3) (to (make or allow to) lean, lie, sit, remain etc on or against something: Her head rested on his shoulder; He rested his hand on her arm; Her gaze rested on the jewels.) počivati4) (to relax, be calm etc: I will never rest until I know the murderer has been caught.) oddahniti si5) (to (allow to) depend on: Our hopes now rest on him, since all else has failed.) opreti (se)6) ((with with) (of a duty etc) to belong to: The choice rests with you.) biti odvisen (od)•- restful- restfully
- restfulness
- restless
- restlessly
- restlessness
- rest-room
- at rest
- come to rest
- lay to rest
- let the matter rest
- rest assured
- set someone's mind at rest II [rest]- the rest* * *I [rest]noun(nočni) počitek, počivanje, mirovanje, mir; spanje, odmor, oddih; večni počitek (mir); počivališče; dom, zavetišče, prebivališče; technical opora, opornik, podpornik; music pavza; (metrika) cezura; (redko) obnovljena močwithout rest — brez miru, brez odloga, nemudomaat rest — miren, nepremičen, mrtevrest room — soba za počivanje, dnevna soba; American toaletarest period sport odmor v igriday of rest — dan počitka, praznikto be at rest — mirovati, v miru počivati (o mrtvem); biti pomirjento come to rest — priti do miru, pomiriti seto go (to retire) to rest — iti k počitku, iti spatto lay to rest — položiti k (večnemu) počitku, zagrebsti, pokopatito set s.o.'s mind at rest — pomiriti, umiriti, utešiti, potolažiti kogato set a question at rest — odločiti, rešiti vprašanjeto take one's rest — počivati, iti k počitkuII [rest]intransitive verbmirovati, počivati, najti mir, umiriti se, biti miren; ležati, spati; odpočiti se; oddahniti se; obstati, ustaviti se (o stroju); opirati se (against, on na), opreti se, nasloniti se; zanesti se na, zaupati (in v); transitive verb pustiti (komu) počivati, dati počitek komu; varovati, prizanašati komu; dati mir komu; nasloniti, opreti (on na); upreti (pogled) na, vto rest oneself — odpočiti se, oddahniti sirest his soul! — mir, pokoj njegovi duši!to rest on (upon) one's oars — nehati veslati, figuratively počivati po napornem deluto rest on one's laurels figuratively počivati na svojih lovorikahare you rested? — si se odpočil?it rests with you to propose terms — vam je prepuščeno, da predlagate pogojethe burden rests upon him — breme odgovornosti leži, počiva na njemlet him rest in peace! — naj (on) v miru počiva!we stopped to rest the horses — ustavili smo se, da bi dali počitka konjemIII [rest]nounostanek; preostanek; ostalo, ostali; rezervni sklad, rezerva (zlasti v Bank of England); commerce zaključek bilance, delanje bilance, računski zaključek; tennis niz (dolga zaporednost) žogfor the rest — v ostalem, kar se ostalega tiče, gledé ostalega, sicerIV [rest]intransitive verbostati, preostati, biti preostanek (of česa)rest assured that I will do my best — bodite prepričani, da bom storil vse, kar bo v moji močito rest with — biti v rokah, biti odvisen odit rests with you to decide — vi odločite; vaša stvar je, da odločiteV [rest]nounhistory kavelj na oklepu srednjeveškega viteza, v katerega je zataknil svoje kopje pri napadu na nasprotnika -
13 kick
[kik] 1. verb1) (to hit or strike out with the foot: The child kicked his brother; He kicked the ball into the next garden; He kicked at the locked door; He kicked open the gate.) brcniti2) ((of a gun) to jerk or spring back violently when fired.) nazaj udariti2. noun1) (a blow with the foot: The boy gave him a kick on the ankle; He was injured by a kick from a horse.)2) (the springing back of a gun after it has been fired.)3) (a pleasant thrill: She gets a kick out of making people happy.)•- kick off
- kick up* * *I [kik]nounbrcasport strel (nogomet), American spurt; udarec, sunek, sunkovita vožnja; sunek, udarec nazaj (strelno orožje); udarna moč, odporna sila, elan, energija; American slang opojnost alkoholne pijače; dražljaj, mik; American ugovor, očitek, pritožba; British English slang kovanec za 6 penijev; British English najnovejša moda; American to get a kick out of — uživati v čemslang to get the kick — biti vržen iz službelet's have one more kick! — poskusimo še enkrat!sport free kick — prosti strel (nogomet)II [kik]1.intransitive verbbrcati, ritati; colloquially braniti se, upirati se (at, against); godrnjati, ugovarjati, pritoževati se ( about); odskočiti, nazaj udariti (puška); visoko leteti (žoga); American slang umreti;2.transitive verbbrcniti; streljati (na gol); nazaj udariti, poriniti; pognati, priganjatito make s.o. kick the beam — izpodriniti kogaAmerican slang plačati podkupnino; slang to kick the bucket — umretislang to kick to it — umretito kick s.o. downstairs — koga ven vreči, vreči koga po stopnicahto kick s.o. upstairs — odpustiti koga iz službe in dati v zameno časten naslovto kick down the ladder — pozabiti na ljudi, ki so ti pomagali naprejto kick one's heels — nestrpno čakati, zapravljati čas z brezplodnim čakanjemIII [kik]nounvdolbina na dnu steklenice -
14 on
adv 1. na ([to have a coat] # imati kaput na sebi) 2. smjer; dalje, naprijed ([to go] # ići dalje, nastaviti; [later] # kasnije; [and so] # i tako dalje;[to be #] prikazivti se, igrati, davati se, biti na programu, biti za što, sudjelovati, biti u toku, biti uključen; [sl] biti pripit, pijan; # to van, prema; [to step # to the balcony] izaći na balkon) / # and off = katkada, od vremena do vremena; # and # = neprestano, sve dalje; the gas is # = plin gori, plin je otvoren; the play is # = komad se prikazuje* * *
dalje
duž
iz
iznad
ka
kod
na
na temelju
o
po
pod
pravcem
pri
u
u ime nekoga
ukljuÄeno -
15 shoe
1. [ʃu:] noun1) (an outer covering for the foot: a new pair of shoes.) čevelj2) ((also horseshoe) a curved piece of iron nailed to the hoof of a horse.) podkev2. [ʃod] verb(to put a shoe or shoes on (a horse etc).) obuti; podkovati- shod- shoelace
- shoemaker
- on a shoestring* * *I [šu:]noun(nizek) čevelj; American škorenj; cokla; podkev; okov (na koncu palice); železni okov, okovana drsalica pri saneh (sankah); luknja, v katero je posajen jamborover (up to) the shoes figuratively do prek ušesshoes and stockings botany vrsta deteljedead man's shoes figuratively nestrpno pričakovana dediščinathat's another pair of shoes figuratively to je nekaj (čisto) drugegathe shoe is on the other foot figuratively stvar je čisto drugačnato be (to stand) in s.o.'s shoes — biti v koži kake osebeto cast a shoe — izgubiti podkev, obosetito die in one's shoes — umreti nasilne smrti, biti obešenthat is where the shoe pinches figuratively tu žuli čevelj, v tem grmu tiči zajecto put the shoe on the right foot figuratively odkriti (obdolžiti) pravega krivcahe shakes in his shoes — drgeče od strahu, kolena se mu tresejoto throw an old shoe after s.o. figuratively (za)želeti komu srečo (zlasti novoporočencema)to wait for a dead man's shoes — prežati, nestrpno čakati na dediščinoto walk in s.o.'s shoes — hoditi komu v škodo (v zelnik)II [šu:]transitive verbobuti; podkovati (konja), okovati (palico, sani itd.); nabiti obroč (kolesu)to shoe the goose figuratively mlatiti prazno slamo, čas zapravljati; slang biti ali postati (rahlo) pijanto shoe the horse (the mule) slang goljufati svojega delodajalca -
16 sun
1. noun1) (the round body in the sky that gives light and heat to the earth: The Sun is nearly 150 million kilometres away from the Earth.) sonce2) (any of the fixed stars: Do other suns have planets revolving round them?) sonce3) (light and heat from the sun; sunshine: We sat in the sun; In Britain they don't get enough sun; The sun has faded the curtains.) sonce2. verb(to expose (oneself) to the sun's rays: He's sunning himself in the garden.) sončiti se- sunless- sunny
- sunniness
- sunbathe
- sunbeam
- sunburn
- sunburned
- sunburnt
- sundial
- sundown
- sunflower
- sunglasses
- sunlight
- sunlit
- sunrise
- sunset
- sunshade
- sunshine
- sunstroke
- suntan
- catch the sun
- under the sun* * *I [sʌn]noun(često moškega spola) sonce, sončna svetloba (sij, toplota); poetically dan, leto; poetically sončni vzhod ali zahod; astronomy zvezda s sateliti; figuratively sijaj, sreča, blagostanje; ecclesiastic sončna monštranca; (= sun burner) močan svečnik; colloquially ( sun stroke) sončaricaagainst the sun — v smeri, ki je nasprotna premikanju kazalcev na urifrom sun to sun — od sončnega vzhoda do sončnega zahoda, ves danunder the sun — pod soncem, na zemljiwith the sun — s soncem, ob svitanju; sledeč poti sonca; v smeri premikanja kazalcev na urimock sun — pasonce, jasna svetloba, ki se včasih vidi ob soncua place in the sun — prostor (mesto) na soncu, figuratively ugoden položaj, ugodne razmerethe sun rises (sets, goes down) — sonce vzhaja (zahaja)his sun is set figuratively njegova zvezda je zašla, minili so časi njegove slaveto hail (to adore) the rising sun — častiti vzhajajoče sonce, figuratively klanjati se novemu oblastnikuto have the sun in one's eyes, to have been in the sun slang biti v rožicah, pijanto hold a candle to the sun — držati svečo soncu, figuratively odveč nekaj delati, opravljati nepotrebno in brezuspešno delo, nositi vodo v Savomake hay while the sun rises — kuj železo, dokler je vročeto rise with the sun — zgodaj, s soncem vstatito see the sun — biti živ, živetito take the sun — sončiti se, greti se na soncu, sprehajati se po soncuto take (to shoot) the sun nautical meriti višino sonca nad obzorjemII [sʌn]transitive verb & intransitive verbsončiti (se), postaviti (se) na sonce, izpostaviti (se) soncu, sončnim žarkom; sušiti (se) na soncu, greti (se) na soncuto sun o.s. — sončiti se, greti se na soncu -
17 tight
1. adjective1) (fitting very or too closely: I couldn't open the box because the lid was too tight; My trousers are too tight.) tesen2) (stretched to a great extent; not loose: He made sure that the ropes were tight.) napet3) ((of control etc) strict and very careful: She keeps (a) tight control over her emotions.) natančen4) (not allowing much time: We hope to finish this next week but the schedule's a bit tight.) tesen2. adverb((also tightly) closely; with no extra room or space: The bags were packed tight / tightly packed.) tesno- - tight- tighten
- tightness
- tights
- tight-fisted
- tightrope
- a tight corner/spot
- tighten one's belt* * *[táit]1.adjectivetesen; ozek, tesno se oprijemajoč (obleka); neprepusten (za vodo, zrak); močan; čvrsto nategnjen, napet (vrv); stisnjen, nabito poln; zgoščen, kompakten; figuratively nepremičen; figuratively zožen, utesnjen; komaj zadosten, pičel (o denarju); kočljiv; colloquially skop(uški), stiskaški; slang pijan, nadelanas tight as an owl figuratively pijan ko mavratight shoes — tesni, ozki čevljia tight lass obsolete čedno, stasito dekleto be in a tight corner (place, spot) — biti v škripcihto keep a tight rein (hand) on s.o. — držati koga čvrsto na vajetihto draw tight — nategniti, napeti, zategniti;2.adverbtesnó, močnó, čvrsto; pičloto sit tight — figuratively čvrsto, uporno vztrajati pri svojih pravicah (mišljenju, stališču), ne popuščati -
18 shot
[ʃot]past tense, past participle; = shoot* * *I [šɔt]1.nounstrel; izstrelek, projektil, krogla, šibra (šibre), sekanci; sport met, udarec, strel; sport krogla; strelec; colloquially fotografija; filmski posnetek, snemanje; doseg, domet, streljaj; figuratively poskus; poteza v igri; colloquially ugibanje; technical razstrelitev; slang vbrizg, injekcija, doza (mamila); colloquially kozarček, požirek ( of gin brinovca)at a shot — s prvim strelom (udarcem), s prvim streloma shot in the locker — še ena krogla za izstrelitev, figuratively colloquially denar v žepu, zadnja rezervalike a shot colloquially kot iz puške, kot strela, bliskovito, hitro, takojby a long shot slang daleč; zelonot by a long shot — še zdaleč ne, nikakor newithin ear-shot — dovolj blizu, da se more slišati; v slišajua crack shot, a dead shot — mojstrski strelec, ki nikoli ne zgreširandom shot — na slepo dan strel (figuratively opazka); figuratively ugibanjeto be nearer the bull's eye at each shot figuratively pri(haja)ti vedno bliže svoji srečito have a shot at — streljati na, figuratively poskusitinot to have a shot in the locker — biti brez streliva, figuratively biti "suh", brez cvenka (denarja)you have made a bad shot — zgrešili ste, niste zadeli (pogodili); zmotili ste seto put the shot sport suniti kroglo;2.transitive verbnabiti (puško); obtežiti s svinčenimi šibrami; oskrbeti z municijoII [šɔt]nounzapitek, zapitnina, del računa (plačila), ki pripade posamezniku; račun v gostilnishot-free — brezplačno, ne da bi kaj morali plačati, ne da bi kaj plačalito stand shot for s.o. — plačati zapitek za kogaIII1.preterite & past participle od to shoot;2.adjective (= shot through) prepleten, pretkan; pisan (z raznobarvnani nitmi); spreminjajoč barvo; (o orožju) izstreljen; botany vzbrstel; slang nadelan, pijan, kaput -
19 spring
[spriŋ] 1. past tense - sprang; verb1) (to jump, leap or move swiftly (usually upwards): She sprang into the boat.)2) (to arise or result from: His bravery springs from his love of adventure.)3) (to (cause a trap to) close violently: The trap must have sprung when the hare stepped in it.)2. noun1) (a coil of wire or other similar device which can be compressed or squeezed down but returns to its original shape when released: a watch-spring; the springs in a chair.) vzmet2) (the season of the year between winter and summer when plants begin to flower or grow leaves: Spring is my favourite season.) pomlad3) (a leap or sudden movement: The lion made a sudden spring on its prey.) skok4) (the ability to stretch and spring back again: There's not a lot of spring in this old trampoline.) prožnost5) (a small stream flowing out from the ground.) izvir•- springy- springiness
- sprung
- springboard
- spring cleaning
- springtime
- spring up* * *I [spriŋ]1.nounpomlad (tudi figuratively)the spring of life — mladost;2.adjectivespomladanskiII [spriŋ]1.nounskok, odskok; zalet; technical vzmet, pero; elastičnost, prožnost; figuratively duševna prožnost, energija; figuratively impulz, podnet, spodbuda, nagib, motiv, povod; vir, izvir, studenec; plural čas plime; figuratively izvor, poreklo; začetek; razpoka, reža (v lesu); zvitost, zvijanje (deske, grede); obsolete jutranji svit, svitanjeair spring — pnevmatična vzmet (zavora, blažilnik tresenja ali udarcev)day-spring poetically svitanje, svithot springs — topli izviri, toplicemineral springs — slatinski, mineralni izviri (vrelci)spring bed, spring mattress — vzmetna postelja, vzmetna žimnicathe spring has gone out of his step figuratively njegova hoja je izgubila svojo elastičnostto rise with a spring — naglo vstati, skočitito stand up with a spring — planiti kvišku, skočiti na nogeto take a spring — vzeti zalet, skočiti;2.adjectiveelastičen, prožen; vzmetni; (od)skočen; zagonskiIII [spriŋ]1.intransitive verbskočiti, priskočiti; pognati se, planiti (kvišku); nepričakovano postati ( into kaj), hitro priti v neko stanje ali položaj; izvirati, privreti na, izhajati, imeti svoj izvor (poreklo), nastati ( from iz); nepričakovano se pojaviti (priti), pokukati; pognati, poganjati, priti na dan, zrasti, (vz)brsteti, vzkliti; figuratively priti do česa; izbočiti se, pokati, klati se, zviti se, skriviti se (o lesu); military eksplodirati (o mini); veterinary biti brej, brejiti; obsolete daniti se, svitati se;2.transitive verbsprožiti; hunting dvigniti, splašiti (ptice) z ležišča; pognati (konja) v dir; preskočiti (ogrado); skriviti, zlomiti (lesen predmet); technical opremiti z vzmetmi; British English colloquially "olajšati" koga ( for a quid za funt); figuratively nepričakovano (kaj) iznesti, načeti, sprožiti; postaviti (teorijo)to be sprung slang biti vinjen, pijanto spring to attention military skočiti v pozorto spring to s.o.'s assistance — priskočiti komu na pomočto spring a covey of partridges — dvigniti, preplašiti jato jerebicto spring to the eyes figuratively v oči pastito spring a mine upon s.o. figuratively presenetiti koga; prilomastiti v njegovo hišohe sprang another three shillings, and I accepted — ponudil (primaknil) je še tri šilinge, in jaz sem sprejelto spring a surprise on s.o. — presenetiti koga, pripraviti komu presenečenjethe tears sprang to her eyes — solze so ji stopile v oči, so jo oblilewhere did you spring from? — od kod si se pa (ti) vzel?; -
20 world
[wə:ld]1) (the planet Earth: every country of the world.) svet2) (the people who live on the planet Earth: The whole world is waiting for a cure for cancer.) svet3) (any planet etc: people from other worlds.) svet4) (a state of existence: Many people believe that after death the soul enters the next world; Do concentrate! You seem to be living in another world.) svet5) (an area of life or activity: the insect world; the world of the international businessman.) svet6) (a great deal: The holiday did him a/the world of good.) obilo7) (the lives and ways of ordinary people: He's been a monk for so long that he knows nothing of the (outside) world.) svet•- worldly- worldliness
- worldwide
- World Wide Web
- the best of both worlds
- for all the world
- out of this world
- what in the world? - what in the world* * *[wɜ:ld]nounsvet, Zemlja; vsemirje, vesolje, univerzum; vse, kar je na Zemlji; življenje (na Zemlji), obstanek, eksistenca; ljudje, človeška družba; skupnost ljudi; javno življenje, javnost; miljé, okolje; posvetno življenje; velika množina, masa, množica, veliko število; prostranstvofor all the world — za vse na svetu, v vsakem pogledu, popolnoma, natankofor all the world like — natanko, kotnot for worlds, not for anything in the world — za nič na svetu neout of this world colloquially fantastičen, osupljiv, izredento the world slang popolnomatired to the world slang na smrt utrujenon top of the world — na vrhuncu sreče, v sedmih nebesihcitizen of the world — svetovljanski človek, kozmopolitthe lower world — podzemlje; pekelthe New World — Novi svet, Amerikathe wise old world — dobri stari običaji, dobre stare izkušnjePrince of this world figuratively vragall the world and his wife were there — vse, kar leze in gre, je bilo tamto begin the world — (v)stopiti v (začeti) življenje, začeti kariero; od kraja začeti, biti (stati) na začetkuwho in the world is that man? — kdo vendar je oni človek?to carry the world before one — imeti hiter in popoln uspeh; imeti srečo, uspeh v življenjuto come into the world — priti na svet, roditi sewhat in the world am I to do? — kaj na svetu (vendar, za vraga) naj naredim?to forsake the world — odreči se svetu, opustiti posvetno rabo, posvetno življenjeas the world goes — v našem, sedanjem časuI would give the world to learn it — vse na svetu (ne vem kaj) bi dal, da bi to zvedelhow goes the world with you? — kako je kaj z vami?to have the world before one figuratively imeti življenje pred sebojto let the world slide figuratively pustiti vse teči (potekati, iti), kot prideto live out of the world — živeti sam zase, odmaknjen od sveta, samotaritito make a noise in the world figuratively postati slavenwhat will the world say? — kaj bodo rekli ljudje?
- 1
- 2
См. также в других словарях:
pijàn — ána o prid. (ȁ ȃ) 1. ki zaradi zaužite alkoholne pijače ne govori, ne ravna normalno, razsodno: pijan človek se je opotekal po cesti; biti, postati pijan; gostje so že pijani; zmeraj je pijan; pijan je kot čep, klada, krava, pog. kot mavra… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
prı̏ — prij. (s L) označava 1. {{001f}}neposrednu blizinu bez izravnog dodira s onim što znači u lokativu; blizu, kod, uz, tik, pored [∼ vrhu brda] 2. {{001f}}arh. u suradnji, pripadajući pojmu; na [pisar ∼ sudu] 3. {{001f}}a. {{001f}}za koje se vrijeme … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
pri — prȉ1 prij. (s L) DEFINICIJA označava 1. neposrednu blizinu bez izravnog dodira s onim što znači u lokativu [pri vrhu brda]; blizu, kod, pored, tik, uz 2. arh. u suradnji, pripadajući pojmu [pisar pri sudu]; na 3. a. za koje se vrijeme što događa… … Hrvatski jezični portal
prestájati — 1 am nedov. (ā) 1. biti deležen česa neprijetnega, slabega: lakoto, mraz, hude napore vse to so prestajali na poti do cilja / organizacija je v tistih letih prestajala težko krizo / gripo prestaja navadno kar stoje preboleva ♦ jur. (zaporno)… … Slovar slovenskega knjižnega jezika
srȅća — srȅć|a ž 1. {{001f}}psih. stanje potpuna zadovoljstva i smirenosti zasnovano na unutarnjem, duševnom miru i skladu u odnosima prema vanjskom svijetu 2. {{001f}}ukupnost okolnosti ili okolnost koja čemu pogoduje [dobra ∼a; loša ∼a; imati ∼e; neka … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
sreća — srȅća ž DEFINICIJA 1. psih. stanje potpuna zadovoljstva i smirenosti zasnovano na unutarnjem, duševnom miru i skladu u odnosima prema vanjskom svijetu 2. ukupnost okolnosti ili okolnost koja čemu pogoduje [dobra sreća; loša sreća; imati sreće;… … Hrvatski jezični portal
Plavi orkestar — ( en. Blue Orchestra) is one of the most popular bands from former Yugoslavia. The band was founded in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina in 1983. The band has remained popular to the present day with 8 albums and more than 3500 concerts worldwide … Wikipedia
Turbo Folk Party — is an album of Croatian singer Josip Ivančić. It was released in 2002.Track listing# Schumacher mix ## Vještice i vile ## Ginem, ginem ## Schumacher ## Noćna ptica # Turbo mix ## Jutro je ## Tražio si sve ## Putuj, putuj srećo moja ## Kunem ti se … Wikipedia
Soldatski bal — In 1985 the former Yugoslav band Plavi orkestar released their first album called Soldatski bal (The Solder s Ball).The album proved as a big success for the band, and spawned numerous singles. Recording took place during the winter of 1984 and… … Wikipedia
Everblue 1 and 2 Greatest Hits — Everblue is compilation of greatest hits from previous albums of the Yugoslav band Plavi orkestar. It was released in 1996.Track listingDisc one# Goodbye teens # Suada # Parajlija # Odlazi nam raja # To je šok # Sava tiho teče # Ustani voljena… … Wikipedia
Dedin — Village Country Croatia County Primorje Gorski Kotar Cou … Wikipedia